PRODAJA YUGOVINYLA PREKO ''VINYLSMARKETA

уторак, 21. јул 2015.

The 12 Best Things In Belgrade, Serbia Every Music Fan Should Do


28 Mar 2014 / Corey Tonkin

Serbia’s most recent difficult history dates back to the 90s where  the country suffered through the initial ramifications of the breakup of Yugoslavia, civil war, high inflation and high unemployment rates.
For some reason the Western world’s idea of Serbia hasn’t fully moved on from that turbulent period.
Despite this Serbia’s local music and arts scene has flourished in the years since.
Why its nightlife still remains largely uncelebrated in comparison to Paris or London is baffling when you consider that even during the 90s Belgrade managed to not just to maintain is fervour for nightclubbing but actively improve it.
When the 1999 NATO bombs dropped down on Yugoslavia Belgrade still managed to have its own huge outdoor concerts in city squares and on bridges, just as the city’s nightclubs started operating during the daytime.
With that period behind them, Belgrade may not be as architecturally as splendid as its European counterparts, but its nightlife rivals all.
There are countless nightclubs citywide and on the metropolis famous splavs, that is music venues on barges for the uninitiated.
Nightclubs reverberate everything form house music to progressive, tech house and Serbia’s own turbo-folk, which incorporates folk music with electronic and pop elements.
While a wide variety of other genres are represented across the board, there’s an underground scene that has emerged from the scars of the past.
Canadian bred, but Serbian born producer Ensh takes The 405 through his birth place’s music scene, detailing a “myriad of small clubs, cultural centres and re-appropriated spaces. Like Fest, KC Grad and Inex Film”.
Primarily though he introduces outsiders to an establishment called BIGZ, which is an multilevel abandoned publishing house that has been transformed into a creative centre for artists.
The building is home to underground venues, practice spaces and recording studios.
Ensh’s most interesting statement though, is where he describes the artists that make up the creative scenes in Belgrade.
“No one involved in the Belgrade alternative scene plays music because they have any pretense of “making it”, they just want to play music. It is that very same passion that has drawn in DIY tours from all over Europe to Belgrade. It just feels like the right place to be. There is a combination of naiveté, devotion and wonder that would give any musical cynic a glimpse of hope.”
As both Ensh and the city’s large number of thriving nightclub’s demonstrate Belgrade’s music scene is thriving on a number of fronts.
Whether you’re interested in dancing the night away or immersing yourself into avant-garde culture the Serbian capital is one of Europe’s must-visit music destinations.
Read on for the 12 things every music fan must do in the Serbian capital. 

Experience Exit Festival

Having just won the ‘Best Major European Festival’ award at the 2014 EU Festival Awards, Serbia’s biggest music event is continually recognised as one of the greatest music festivals in the continent. Despite it being held outside of Belgrade in Novi Sad the event is too integral to the country’s music scene not to be included here. Its foundations are important to note as well. Founded in 2000 as a student movement fighting for democracy, it still to this day is an important promoter of social equality. Held over four days Exit books big name acts such as Arcade Fire, Portishead, Guns N’ Roses, Bloc Party, Faith No More, Lily Allen, The Prodigy, Arctic Monkeys, Sex Pistols and Pulp to name just a few.

Visit A Splav


Splav literally translates to raft in English, although it’s known more for being a barge restaurant than a floating device. These restaurants are typically located along the Sava and Danube rivers, which define the city. Most turn into nightclubs by night with no cover charge on entry. The music at the splav’s range from folk, pop and rock acts to dance inspired DJs. You can’t visit Belgrade without hopping aboard at least one of these floating restaurants or nightclubs.

Pick up a record at Yugovinyl

Toplička 35 Zvezdara
A favourite amongst locals this record store is true to its name. Selling a variety of vinyl from ex Yugoslavia with titles from major and minor labels Yugovinyl provides a fascinating insight into the music of Yugoslavia. There’s even Yu editions of international legends such as The Beatles, Queen, The Rolling Stones and Elvis Presley.

Witness Svi Na Pod! Live


At the forefront of the ‘New Serbian Scene’ – a collective of pop/rock artists formed after the year 2000 – this seven-piece outfit has a large following in the ex-Yu region. With their name translating to ‘Everyone One The Floor!’ it’s not hard to distinguish just what the band’s dancefloor aims are. The pop ensemble were voted best band in their local music scene in 2009 and were awarded best local concert in 2011 by Serbian website Popboks

Have a late night at 20/44

Toplička 35 Zvezdara Sava River dock
If there’s any splav nightclub you should visit first it’s this one. Situated on the banks of the Sava River 20/44 is open all year round. The sound system echoes a broad range of sounds from Detroit techno to soul, disco, funk, house and dubstep. The venue is most famous for its ‘Disco Not Disco’ nights which allows the city’s best DJs to experiment and surprise their audience. Its cheap entry and you can also get a pretty great view of old Belgrade from the splav in summer.

Take A Walk Down Skadarska Street


Tourists venture down this street because it is filled with quality restaurants and cafes in the heart of old Belgrade. Paved with cobblestones and characterised by buildings with impressive murals you won’t remember a more lively daytime Belgrave than when you’re down Skadarska. You’ll also experience plenty of live bands and string orchestras along your walk. Just remember to stop off for some Serbian cuisine while your walking down this pedestrian street.

Buy vinyl from The Wall

The Wall, Balkanska 29
Toplička 35 Zvezdara
While this record house has no online presence to speak of it’s more than worth checking out in person. Centred towards metal, punk and rock it sells vinyls from these genres at pretty competitive prices. Band merchandise such as hoodies and t-shirts are also for sale here, along with badges and other forms of memorabilia. The Wall is open Monday to Friday from 12pm to 6pm and is located on the first floor of a mini shopping mall.

Catch Gramophonedzie At One Of His Local Shows


Known internationally as the maker behind ‘Why Don’t You’ which reached the #12 spot in the UK charts, Marko Milićević is one of Serbia’s most famous DJs. The producer has released a wide array of DJs and a string of singles to follow up the success of ‘Why Don’t You’, won a European MTV award and played festivals across the continent.

Australijski sajt preporučuje muzičku scenu Srbije



Srbija po svemu sudeći postaje popularna destinacija Evrope za ljubitelje muzike, pa je tako nedavno i australijski sajt ToneDeaf objavio vodič za obilazak Beograda.
tonedeaf.com.au Izvor:
Beta / Emil Vasev
Beta / Emil Vasev
Novinar Kori Torkin, koji je očigledno dobro upućen u muzičku scenu Srbije, nabrojao je i stvari koje svaki zaljubljenik u muziku mora uraditi u Beogradu. Evo kako on piše:

"Poslednji teški periodi u istoriji Srbije počeli su devedesetih, kada je ova država prošla kroz raspad Jugoslavije, građanski rat, veliku inflaciju i visoku stopu nezaposlenosti.

Iz nekog razloga, predstava Zapadnog sveta o Srbiji nije se mnogo pomerila od tog turbulentnog vremena.

Uprkos svemu tome, lokalna muzička i umetnčka scena u Srbiji je cvetala u godinama koje su usledile. Zašto njen noćni život i dalje nije poznat poput onog u Parizu i Londonu, nikom nije jasno, ako imate u vidu da je čak i devedesetih Beograd uspeo, ne samo da održi groznicu klabinga, nego je i značajno ojača.

Kada su 1999. NATO bombe pale, Beograd je i tada održavao ogromne koncerte na gradskim trgovima i mostovima, a noćni klubovi radili su i danju.

Sada kad je to vreme iza njega, Beograd možda arhitektonski ne može da parira drugim evropskim prestonicama, ali njegov noćni život, svakako može.

Postoji bezbroj noćnih klubova u gradu i na čuvenim splavovima, za neupućene, klubovima na baržama.

Sluša se sve od hausa do progresiva i srpskog turbo folka, koji objedinjuje folk muziku sa elektro i pop elementima.

Iako je zastupljen i čitav spektar drugih žanrova, postoji i "underground" scena iznikla iz ožiljaka prošlosti.

Kanađanin rođen u Srbiji, producent Ensh opisuje muzičku scenu njegovog rodnog grada kao "niz malih klubova, kulturnih centara i readaptiranih prostora, poput Festa, KC Grada i Inex Filma".

Pre toga on na svom sajtu The 405 predstavlja BIGZ, kao napuštenu izdavačku kuću na više nivoa koja je transformisana u kreativni centar za umetnike.

U zgradi se nalaze razni prostori za probe, studija i klubovi.

Njegovo najinteresantnije zapaženje odnosi se na umetnike koji čine kreativnu scenu Beograda.

"Niko ko ima veze sa alternativnom scenom u Beogradu ne čini to zato da bi 'pravio muziku'. Oni samo žele da sviraju. To je ona ista strast koja privlači muzičare iz cele Evrope u Beograd. To deluje kao pravo mesto za takve ljude. To je kombinacija naivnosti, posvećenosi i radoznalosti koja bi najvećem muzičkom ciniku ulila tračak nade".

Kako to Ensh i veliki broj noćnih klubova pokazuju, beogradska muzička scena egzistira na brojnim frontovima.

Bilo da ste zainteresovani za ples ili želite da se utopite u avangardnu kulturu, prestonica Srbije je jedna od obaveznih evropskih muzičkih destinacija.

Pročitajte šta svaki ljubitelj muzike mora uraditi u Beogradu.

Odlazak na Exit festival

Foto: PR Exit
Foto: PR Exit
Exit je upravo osvojio titulu "Najboljeg velikog evropskog festvala", a on se već godinama unazad potvrđuje kao jedan od najboljih na kontinentu.

Uprkos tome što se organizuje u Novom Sadu, a ne u Beogradu, ovaj događaj je toliko integrisan u muzičku scenu zemlje, da ga ne možemo izostaviti. Njegovi počeci su takođe važni.

Osnovan 2000. kao studentski pokret koji se bori za demokratiju i danas je važan promoter društvene ravnopravnosti.

Održava se u trajanju od četiri dana i do sad je ugostio velika imena poput Arcade Fire, Portishead, Guns N'Roses, Bloc Party, Faith No More, Lily Allen, The Prodigy, Arctic Monkeys, Sex Pistols i Pulp.

Posetite splav

Splav je više restoran na barži, nego sredstvo za plovidbu. Ovi restorani nalaze se duž Save i Dunava koje protiču kroz grad. Većina njih se noću pretvara u klubove, a ulaz se ne naplaćuje. Muzika na splavovima varira od folka, popa i roka, do densa. Ne možete posetiti beograd, a da ne obiđete barem jedan od ovih splavova.

Kupite ploču u Yugovinyl-u

Omiljena među lokalnim stanovništvom, ova prodavnica je dosledna svom imenu. Prodaje razne vrste ploča iz bivše Jugoslavije i pruža fascinantan uvid u muziku ovog podneblja. Čak postoje i jugoslovenska izdanja međunarodnih legendi poput Beatlesa, Queena, The Rolling Stonesa i Elvisa Preslija.

Slušajte Svi Na Pod! uživo

Na čelu nove scene u Srbiji - grupe pop/rok umetnika formirane posle 2000. – ovaj sedmočlani sastav ima brojne obožavaoce širom regiona bivše Jugoslavije. Pop sastav je izglasan za najbolji bend na lokalnoj muzičkoj sceni 2009. a njihov koncert proglašen je za najbolji lokalni 2011. od strane srpskog sajta Popboks.

Ostanite do sitnih sati u 20/44

Ako postoji neki splav koji bi trebalo prvo da posetite, to je ovaj. Nalazi se uz obalu Save i otvoren je tokom cele godine.

Ovde možete čudi razne vrste zvuka, od Detroit tehna, do soula, diska, fanka, hausa i dabstepa. Mesto je najpoznatije po "Disco Not Disco" večerima kada dozvoljava najboljim gradskim DJ-evima da eksperimentišu i iznenade publiku. Ulaz je jeftin, a leti pruža i divan pogled na stari Beograd.

Prošetajte Skadarskom ulicom

Foto: ZeWaren / Flickr.com
Foto: ZeWaren / Flickr.com
Turisti dolaze u ovu ulicu jer je puna kvalitetnih restorana i kafića u srcu starog Beograda. Kaldrma i zgrade sa impresivnim muralima pružiće vam nezaboravne utiske.

Takođe, možete da poslušate mnoge bendove i tamburaše. Ne zaboravite da poručite i neki specijalitet srpske kuhinje dok prolazite ovom pešačkom ulicom.

Kupite ploču u The Wall-u

To što ova prodavnica ploča nema internet stranu, dovoljno govori o tome da je vredna posete. Orijentisana ka metalu, panku i roku, prodaje ploče ovih žanrova po vrlo povoljnim cenama. Ovde se mogu kupiti i dukserice i majice sa motivima bendova, a otvorena je od 12 od 18 svakog dana na prvom spratu jednog malog tržnog centra.

Slušajte lokalni haus u klubu Sound

Kao jedan od prvih letnjih klubova koji je otvoren 1996. klub Sound postao je omiljen mešu ljubiteljima hausa i densa.

Najbolji beogradski DJ-evi i neke strane zvezde takođe su nastupali ovde. Uprkos tome što se ovde sluša haus, ovo je mesto više klase, pa se potrudite da se lepo obučete, kako biste ovde ušli.

Navratite u Kulturni centar Grad

Na inicijativu Kulturnog fronta Beograda i Felix Meritis fondacije u Amsterdamu, ovaj centar postao je ključna muzička i umetnička scena Beograda.

Od nekadašnjeg skladišta iz 1884. preuređeno je u multifunkcionalnu zgradu u kojoj se održavaju izložbe, koncerti, debate, performansi, konferencije i radionice.

Povratak gramofonskih ploca


Renesansa vinila

Ploče su ponovo u modi! Iako su ih mnogi sahranili pojavom digitalnog zvuka i nosača zvuka na kompakt disku, ispostavilo se da su vinilne ploče preživele, a cd umire pred najezdom naprednijih i jeftinijih mp3. Digitalni zvuk je našao novi dom, ali ljudi su se zaželeli analognog zvuka! Ovaj esej se bavi fenomenom aktivnog slušanja muzike na long play i singl pločama danas.
 А Kultura vinila
Pominjanje gramofonskih ploča kod starijih ljudi izaziva sentiment i nostalgiju za starim vremenima, a kod mladih ignoranciju i podsmeh na tehnološku zaostalost. Između ovih polova se nalazi ogroman prostor savremenog tretmana vinila koji je afirmativan i okupira sve veći broj ljudi.
Današnji ljubitelji muzike kombinuju razne formate slušanja, mp, cd, longplejke, čak i kasete. Vinil zahteva vreme za slušanje muzike i druženje sa omotom u rukama, praćenje teksta ili razgledanje dizajna. Sve je svojevrsni ritual. Svaka ploča je jedan muzički projekat koji nam obezbeđuje zvučni i vizuelni doživljaj. Muzički album je upakovan u omot, čiji dizajn vizuelno prati karakter muzike, a mnoga grafička rešenja omota ploča su antologijska. Razvoj omotnica od 50-ih do 80-ih godina daje nam uvid kako su se razvijali umetnost i dizajn u drugoj polovini 20. veka, a omote su potpisali Andy Warhol, Mapplethorpe, Jugoslav Vlahović.
B Mariah Carey Peter Gabriel
Kvalitetni gramofon, pojačalo i zvučne kutije pružaju savršen analogni zvuk koji može da bude lepši i topliji za slušanje od digitalnog zvuka, basovi su dublji, a bubnjevi puniji. I dolazimo do suštine ovog eseja – kako doći do najboljeg zvuka. Muziku je najbolje slušati sa nosača koji su distribuirani u vreme kada je ta muzika nastala. To znači da rok, bluz i džez do recimo 1988. je najbolje slušati sa ploča, jer su kanali podešavani za analognu tehnologiju. Sve posle te godine je kvalitetnije slušati na digitalnim nosačima jer je to tehnologija koja je pratila tehnologiju snimanja u studiju. U skladu s tim, pitamo se kako slušati klasičnu umetničku muziku? Najbolji zvuk dobićemo ako je slušamo uživo, bolje od najsavršenijeg digitalnog nosača, jer je ta muzika pravljena za klasične instrumente. Rok muzika se izvodi na analognim instrumentima koji su priključeni na struju i najbolji zvuk prave kvalitetni analogni uređaji. U muzici današnjice sve pršti od digitalnog, samo se pomeraju dugmići.
Slušanje long play vinilne ploče nam dočarava zvuk  albuma kao celine od prve do poslednje pesme. Ploču moramo da postavimo na nosač zvuka – gramofon i da je pokrenemo što je proces koji traje neko vreme, a od slušaoca se traži da se više koncentriše na sadržaj i poruke muzike i tekstova. Album je forma koja zaokružuje stav, domet, muzički izraz i kreativnu celinu izvođačа. Pesma za pesmom nam prenosi priču. Kada slušamo album za albumom Beatlesa, pratimo njihovu evoluciju. Naravno, autori su morali da se prilagode tehnološkom ograničenju da na jednu stranu može da stane oko 23 minuta muzike, odnosno najveći broj pop-rok abuma traje 45 minuta, ima oko 10 pesama. Tu nema shuffla, cimanja muzike, preskakanja na sledeću pesmu. U download kulturi, tehnologija je ubila muziku. Istina, ona obezbeđuje dostupnost sve muzike na svetu, ali ta predoziranost muzičkog materijala je izazvala da ljudi više nemaju omiljene izvođače, a rok trajanja omiljenih pesama je kratak. Takav pristup slušanja muzike predstavlja halapljivu potragu za što većim brojem mp3 pesama i kreiranje navrat-nanos kompilacija. Ljudi su izgubili strpljenje za dublje analitičko slušanje muzike i uopšte poimanje života i sveta. Zato svoj revival danas doživljavaju vinil, vintage, retro stilovi, tradicionalne kafane, urbane bašte i mnogo toga još.
C Berze i Prodavnice
Današnje gramofonske ploče se izrađuju od 180-gramskog vinila, stabilnije su nego što su bile nekad i odolijevaju pucketanju, mada su skupe jer su to zvanična izdanja. Di-džejevi svakako više vole vinil od cd-a. Stare second-hand ploče iz predigitalne ere moguće je nabaviti u prodavnicama ploča i na berzama koje se organizuju u svim većim gradovima sveta. Berze i sajmovi su sjajni događaji jer omogućavaju da se ljudi okupe, susretnu, razmene utiske i muzičke preporuke. Znamo kako je bilo nekada – Dođi kod mene da slušamo ploče – bio je sofisticiran poziv na seks. Glavni frajeri su bili oni koji sudovlačili originale iz Londona. Ostali su se zadovoljavali licencnim izdanjima Jugotona, Suzy, ili PGP RTB-a. Zato i danas postoje frikovi u Beogradu, Zagrebu i drugim gradovima koji u svojim kolekcijama imaju po 10.000 naslova. Kultura vinila živi i manifestuje se na različite načine. Društvo za istraživanje popularne kulture iz Zagreba je 2008. organizovalo seriju izložbi omota gramofonskih ploča u galerijama u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Rijeci, Ljubljani, Splitu i Puli. Muzički esejista i novinar Ivan Ivačković je nedavno objavio knjigu Priče iz Tajnog grada, koje analizira vreme kada su ploče bile od životne važnosti, do vremena kada su ploče i naši životi prodavani u bescenje. Konačno, u celom svetu je ustanovljen Dan prodavnica ploča, svake treće subotu u aprilu, kada se okupljaju ljubitelji ploča i muzičari, koji tada specijalno objavljuju svoja ekskluzivna i veoma retka izdanja na vinilu.
Aleksandar Stanojlović
Ključne reči: gramofonske ploče, analogni zvuk, omoti ploča, kultura slušanja muzike, vinil, album
http://mixer.hr/vijesti/ducan-iz-birminghama-prodaje-75-tisuca-ploca-svaka-po-funtu

Spisak prodavnica ploča, sajmova i berza ploča u gradovima na jugoslovenskom prostoru u poslednjih nekoliko godina, koji neguju kulturu vinila. Berze ploča su povremeni događaji koji se održavaju sa više ili manje uspeha, sa dužim ili kraćim trajanjem, neki se održe jednom, neki traju godinama. Da li je neki od sajmova i dalje aktivan, najbolje je proveriti putem interneta.
Beograd
“Leila”, Kralja Petra41, www.leila.rs
“Jugovinil”, Toplička 35, http://yugovinyl.blogspot.com
“Pinball Wizard records”, TC “Eurocentar”, Makedonska 30
www.pinballwizardrecords.com
“Mikser Audio Market”, audio berza i berza gramofonskih ploča, Mikser House, Karađorđeva 46
house.mikser.rs
Berza gramofonskih ploca i originalnih cd-ova, Kafe “Good Times”, Dalmatinska 74, nastavak dugogodišnje Berze ploča u SKC-u
www.berzaploca.blogspot.com
Klub “Gun”, Berza ploča, ugao ulica Miloša Pocerca i Sarajevske
Zagreb
Free Bird Music, Tratinska 50, www.freebird.hr
Roxy, Savska cesta 34, www.cdshop-roxy.com/
Karma, Podgorska 3, www.karmavinil.com
Dirty Old Shop, Tratinska 33, www.dirtyoldempire.com
Spirit Of Music, Tomašićeva 1, www.spiritofmusic.hr
Dobar zvuk, Preradovićeva 24
Kibela Music Shop, Vitezićeva 82, www.kibelavinylmusicshop.webs.com
Močvarin sajam ploča i stripova, Klub “Močvara”, Trnjanski nasip bb
http://mochvara.hr/mochvarnih-sajam-ploca-i-stripova
Ljubljana
Berza gramofonskih ploča, Biljardna hiša, Parmova 25
www.biljardna-hisa.com
Mednarodni sejem gramofonskih plošč in filmskih plakatov, Galerija KUD France Prešeren, Trnovo, Ljubljana.
www.kud.si/index.php
Sejem rabljenih vinilnih plošč, Metelkova/Channel Zero
www.metelkovamesto.org
 Sarajevo
Kibela Vinyl Music Shop,Kazazi 4, Baščaršija
Skoplje
“Maksimum rekords”, Naum Naumovski-Borče 48
Novi Sad
Berza vinila, Klub “Fabrika”, klub “Quarter”, Bul. Despota Stefana 5
Berza gramofonskih ploca i originalnih cd-ova, Cafe “Sonja”, Vladimira Perića Valtera 3
Berza ploča, Omladinski centar CK13 ili “Crna Kuća”, Vojvode Bojovića 13
 Maribor
Berza ploča, Gramofonoteka, Koroška cesta 21
www.facebook.com/gramofonoteka
Mednarodni sejem gramofonskih plošč, Dvorana ŠTUK
Berza ploča, u sklopu festivala Re:Fresh
www.refreshmaribor.net
Rijeka
Diskodrom sajam u Rijeci, udruga “Spirit”, Blaža Polića 2
www.spirit-ri.hr/
Sajam Vinila i CD-a, Klub Mladih (kod Teatro Fenice), Erazma Barčića 9a
www.klubmladihrijeka.hr
Niš
Berza ploča “Truba caffe”, Svetozara markovića 8
facebook.com/truba.kafe
Berza ploča i diskova, Bašta hostela Niš
Berza ploča, Klub “Feedback”
Bašta Irish Pub-a
Kruševac
Berza vinila, Fipina kafana (bivši Tailor’s pub), Zakićeva 21
Sajtovi za prodaju ploča, gramofona i opreme
www.gramofoni.com
www.magic-records-shop.com
www.njuskalo.hr/gramofonske-ploce
www.discogs.com

Stand up people: Gypsy pop songs from Tito’s Yugoslavia


Following a successful Kickstarter campaign, the historical compilation of hard-to-find Roma pop classics is set for release in 2013
Part of the record collection amassed for the compilation / Photo: Philip Knox
For the past year, British music aficionados Philip Knox and Nat Morris have been indulging in a dulcet love affair with a relatively obscure pop culture niche. After stumbling upon a bootleg copy of ‘Romano Horo,’ an early 1960s single by Esma Redzepova (the self-proclaimed ‘Queen of the Gypsies’), these two star-crossed music junkies fell head over ears in love with Roma pop music from the former Yugoslavia.
This long-distance love triangle spawned a journey to the former Yugoslav republics to recover the endangered gems from the jaws of oblivion and preserve them for future hip-twisters and head-bobbers.
Beginning in the 1960s and lasting until around 1980, this particular breed of pop music flourished in Tito’s Yugoslavia, where Roma culture was able to collide with contemporary European and American influences. Feeding off these and other diverse sources, while keeping their feet grounded in the rich and colorful Roma heritage, these Gypsy virtuosos spun some dainty delights, music as tight now as it was forty odd years ago.
The emotional range and talent of these artists will send you on a journey of self-discovery: you’ll cut the rug to some sylvan accordion keys, weep relentlessly to the swoons of tragic lovers, and maybe even find your next favorite morning bus ride foot tapper. In short, Tito’s Roma rockers give Fleetwood Mac a run for their money.
Philip Knox and Nat Morris with the legendary Esma Redzepova. Note the multiple portraits of herself in the background.
Knox and Morris spent last year travelling the Balkans ferreting about for old LPs and bootlegs cassettes. Their travels took them from the outskirts of Skopje to the heart of Belgrade, from stanky alleyways to gaudy mansions, from flea markets to gypsy weddings, all in the hopes of squirreling away some almost-forgotten ear candy of the Roma variety. Heck, they even got to meet the Gypsy Queen herself.
After collecting their euphonic booty, the duo ran a successful Kickstarter campaign to fund the release of a compilation of the music they collected, the result of their yearlong adventure. Now we can all feast our senses on the visceral wealth they brought back with them.
In the meantime, Knox sat down to answer some questions about his wacky escapades:
What is it about Roma music that got you jazzed up in the first place?
Roma music is incredibly diverse, with different regions fusing and incorporating different musical traditions. Nat and I had always been interested in the Balkans, and there were lots of great Roma bands from the region who had broken through to the UK: Koçani Orkestar, Fanfare Ciocārlia, Mahala Rai Banda. They’re all amazing. I suppose part of the reason that the ROma have such a great musical tradition is that they were exlcluded from mainstream jobs for such a large part of their history. But, also, music really is a central part of life for Balkan Roma.
I suppose part of the reason that Roma music has become a global success is its rawness and passion. But it’s also about subtlety and control, it’s about tone. That’s what makes it so compelling.
While traveling through the Western Balkans did you ever get lost in translation? If so, do you have any stories to tell us?
After getting a haircut from Redžep Musa in Šutka, Macedonia
Many times. Everywhere we went we would ask people about old and often forgotten Roma singers and instrumentalists, about where we could find ploča gramafonska (vinyl records), or for directions to a buvlijak (fleamarket). Although we found a couple of great record stores and collectors, for the most part peole thought we were insane. Kind-hearted people would tell us to wait while they brought us an MP3 CD of all the Roma music we could want, and it coudl be hard to explain that we wanted the vinyls because those songs couldn’t be downloaded.
Our worst case of lost-in-translation blues was when tried to hitchhike from Belgrade to Sarajevo. We had to be in Sarajevo in two days for meetings, but we were broke. We hitchhiked as far as Northern Bosnia on the first day, and were told that we could get a short bus ride to a place where there were cheap coaches to Sarajevo. We asked the driver to drop us there, a crossroads of tiny mountain tracks with a petrol station. The arsehole of nowhere. The guys in the petrol station were the first unfriendly people we’d met on that trip.
We eventually convinced them to call us a taxi to the nearerst place to stay – the taxi was their friend, a tattoo artist whose car had no back seats. The hotel, in Milica, was owned by a mining franchise, with framed pictures of mining machinery everywhere and a huge statue of Vladimir Putin in the town square. We were only a few miles from Srebrenica. Dark times.
Anything interesting to eat or drink while abroad?
I love Macedonian food. Lots of amazing tomatoes and aubergines and garlic. One day in the market in Skopje we bought a delicious hard sheep’s cheese and had it on bread with black honey from bees fed only on tea flowers. One of the best meals ever.
As far as drink goes, I have a weakness for rakija. The best stuff is always made at home, and of all the home-brews we tried, my favourite was made by the grandfather of the owner of Yugovinyl, a brilliant little record shop in Belgrade. When we whent there to check out his record collection he plied with the stuff until the bottle was empty. This is probably why we bought so many records there.
What was the funkiest smell you encountered? How about your worst bathroom experience? Give us the scoop on your poop.
The worst smell in the Balkans is the stink of bullshit coming off most of the politicians. We were in Macedonia for its national holiday last year, where they unveiled an enomrous and obscenely expensive bronze statue of Alexander the Great in the town square.
Meanwhile, up the hill in Šutka, the biggest Roma settlement in the world, there are still huge infrastructure problems, bad roads and rolling blackouts. Of course, Alexander the Great wouldn’t be a political bargaining chip for the nationalists if it weren’t for Greece blocking Macedonia’s claims to be called Macedonia or associate itself with anything that might be considered Macedonian. Corruption is rife in Serbia, Bosnia, everywhere, and people’s lives aren’t getting any easier. Very stinky indeed.
They say nightlife is pretty wild around these parts. Tell us about your craziest nocturnal romp with the Romas.
Black Panthers, things getting out of hand. Spoonman is there, too
We had an amazing night in Crni Panteri [Black Panthers] in Belgrade. It’s a live music venue right on the Sava – but it feels like it could be in deepest Mississippi. Most of the staff and musicians are Roma, though they don’t always like to openly self-identify as such.
On the weekends they mostly play Serbian folk music, always a crowd pleaser, and people are dancing on the tables by midnight.
We went another time, mid-week, where the vibe was much more intimate but very raw. We stayed still five in the morning chain-smoking and drinking with the owner and roaring along the words to Roma music classics from the region – the players really weren’t holding back.
At one point a massive motor yacht turned up and docked beside the bar and all these young Serbians jumped in. Everyone was sharing the fun and the love of the music. It was a great night.
*More info: standuppeople.co.uk

DJ-i su vratili stari vinil na novu scenu


Povratak gramofonske ploče: Za album trubača iz Jajca kolekcionari daju i 1.000 eura

Pojavom CD-a početkom 90-ih godina prošlog stoljeća učinilo se kako gramofonska ploča zauvijek odlazi u prošlost. No, vrijeme je pokazalo kako punoću zvuka izbrazdanog vinila po kojem 'grebe' gramofonska igla nije lako nadmašiti.

Osim zbog zvuka, ploča se cijeni i zbog omota. Malo je poznato da je upravo pojava DJ-a i elektronske muzike vinilu podarila novi život. Vinili sa ex-yu scene danas dostižu cijenu od hiljadu eura, a kupuju ih kolekcionari od Japana do Meksika, javio je dopisnik Anadolije.

Najbolje mjesto za razgovor o pločama u Zagrebu bez sumnje je sajam ploča, stripa i plakata u klubu Močvara koji se održava dvaput godišnje. Ove zime predstavilo se dvadesetak domaćih izlagača i gost iz Slovenije. Ugodno je vidjeti kako dio publike i prodavača čine mladi ljudi, tinejdžeri upečatljivih frizura s gitarama preko leđa, hipiji, punkeri, metalci… Na pitanje u koliko se boja proizvode vinili, odgovor je jasan - u svim bojama, iako su crni uobičajeni.

Najskuplja ploča trubača iz Jajca



Prvo mjesto među najskupljim ex-yu pločama već neko vrijeme pripada srpskom džez trubaču Dušku Gojkoviću, rođenom u Jajcu. Njegov album "Snap Shot" iz 1983. godine među kolekcionarima postiže vrtoglavu cijenu od hiljadu eura. Gojković je jedan od pionira fuzije džeza sa elementima balkanskog folklora, ostvario je značajnu karijeru u inozemstvu i objavio 15 samostalnih albuma. Ploče koje je izdao na prostoru bivše Jugoslavije sad se cijene, jer kolekcionari traže upravo originale.

Drugo vinilno iznenađenje, kojeg je neko možda zaboravio na prašnjavom tavanu, elektronski je novosadski sastav iz '80-ih imena Rex Ilusivii čiji album vrijedi, ako su ploča i omot očuvani, oko 300 eura.

Gramofonske ploče kao životni izbor



Darko Mikulec, ekonomist i zaljubljenik u muziku, napustio je profesionalnu karijeru bankara prije skoro 20 godina i posvetio se trgovini pločama, a danas mu u poslu već pomažu sinovi Ian i Martin.

Posao s pločama Darko je započeo preko interneta i na sajmu na zagrebačkom trgu, pa njegov štand sada nosi ime 'Stari diler sa Cvjetnog trga'. Stanje na tržištu, kaže, mijenja se iz dana u dan. Sajmovi su nastali kad su se ploče početkom 90-ih prestale otiskivati, ali potražnja za njima nije prestala, unatoč pojavi CD-a.

"Najveći sajam ploča odvija se dvaput godišnje u Utrechtu gdje redovno odlazim 15 godina. To je jedini sajam na svijetu gdje dolaze prodavači iz cijelog svijeta, tako da se prodaje roba od Meksika do Japana i najjača europska roba - engleska“, priča Darko koji ima većinom engleske i ex-yu ploče štampane  u bivšem Jugotonu, RTB-u i Diskotonu, najjačim izdavačkim kućama nekadašnje Jugoslavije.

Ploče su, kaže za AA, tražene jer kolekcionari žele drugačije omotnice, drugačije ploče ili jednostavno muziku s ovih prostora.

Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju Darko se više ne mora brinuti kad prelazi preko granice s rabljenim pločama. Carinici propuste njegov kombi pun vinila prema Milanu, Parizu, Beču ili Barceloni, što prije nije bilo moguće. Darko ne odlazi na sajam kako bi samo prodavao, nego i kupovao i mijenjao se s drugim kolekcionarima.

Vrijednost ovisi o omotu, godini i izdanju ploče



Cijene ploča stalno variraju ovisno o stanju na tržištu, a tržište je i internet, odnosno eBay kao najveća aukcijska kuća u kojoj ljudi iz cijeloga svijeta izlažu i prodaju ploče.

Darko ili "Stari diler sa Cvjetnog" kaže da je prije desetak godina bio jako tražen rock 70-ih, grupe poput Drugog načina, Yu-grupe, Korni grupe ili Igre staklenih perli, a sad se najviše traže ploče iz 80-ih godina; punk, novi val ili ploče koje imaju neke specijalne dionice zanimljive DJ-ima koji su oduševljeni pločama starim i po 30 godina.

Neki od domaćih vinila prije deset godina imali su cijenu od svega nekoliko eura, dok danas vrijede i po više stotina eura. Vrijednost ploče ovisi o očuvanosti omota i samog vinila, kao i o godini i izdanju.

DJ-i su vratili stari vinil na novu scenu



'Revival' ploča pojavio se kad su ih DJ-i počeli slušati i nabavljati kako bi radili vlastite mikseve za partyje, čime su dali veliki obol povratku vinila na sajmove i na internet tržište.

"Početkom 90-ih godina, kod nas je većina kolekcionara prodala svoje gramofonske ploče i prešla na CD, dok se danas primjećuje suprotan trend, a to je da CD kao nosač zvuka sve više slabi i prodaja u svijetu mu pada, dok se gramofonska ploča vratila na mala vrata i prodaja joj raste godišnje od 50 do 100 posto.

To još nisu nekadašnje naklade, ali se svaki novi album izdan u svijetu štampa i na vinilu u nakladama od 5.000 do 10.000 primjeraka.

Najveća tvornica za štampanje gramofonskih ploča u Evropi je u Holandiji, u Haarlemu. Tamo se mjesečno štampa preko 500.000 novih vinila, a imaju i pogon za izradu omota, priča Darko.

Za dobar zvuk, osim dobre ploče, potreban je i dobar gramofon kojega se može nabaviti u svim boljim dućanima, preko oglasa ili na sajmu antikviteta. Vrijedne su podjednako singlice i longplejke, a prema mišljenju audiofila, jedini nosač zvuka koji se kvalitetom može mjeriti s vinilom je magnetofonska vrpca. 


среда, 27. новембар 2013.

Berza gramofonskih ploca u Novom Sadu

Слике 
  • ako moze april u beogradu, moze i decembarska berza u novembru, enivej, posto imamo nameru da pravimo i novogodisnju 28.12, ovu smo pomerili malo ranije...e da, sad imamo i agregat, tako da elekotrodistribucijo skapaj u jarmu bola.
Bulevar Despota Stefana 5, Novi Sad, Serbia
 

среда, 30. октобар 2013.

Berza gramofonskih ploca u Nisu





Berza gramofonskih ploca u Nisu — у/на Truba Cafe.
Berza ploča odrzace se drugi put u Truba cafe-u u Nisu,ulica Svetozara Markovica 8. u nedelju 03.11.2013 od 11-15h.Ulaz je slobodan!